Upoznajte Hrvatsko zagorje

Sjeverozapad Hrvatske, kojeg od glavnog grada dijeli planina Medvednica – zbog koje je i područje »zagorje« dobilo svoje ime – jedan je od rijetkih i još neotkrivenih hrvatskih turističkih bisera. U slikovitoj i bregovitoj pokrajini s netaknutom prirodom razgledati se mogu brojne kulturne i prirodne znamenitosti, a uz to, područje je poznato i po izvrsnoj gastronomiji s brojim poznatim lokalnim posebnostima i  vrhunskim vinima. 

Daleka prošlost

Područje Hrvatskog zagorja su prije sto tisuća godina naseljavali čovjekovi preci, čiji su dokazi pronađeni krajem 19. stoljeća. Krapina  se ubraja u jedno od najbitnijih nalazišta neandertalaca u Europi. U gradu su prošlih godina otvorili izvrstan muzej, posvećen krapinskom pračovjeku. Interaktivni muzejski postav primio je već nekoliko nagrada, zato vam toplo preporučamo razgledavanje ovog muzeja.

Srednji vijek

Iako je Hrvatsko zagorje imalo raznoliko prapovijesno i antičko razdoblje, za turističke znamenitosti mnogo je većeg utjecaja imao srednji vijek, u kojem je izgrađeno nekoliko dvoraca. Najpoznatiji je dvorac Trakošćan, jedan od najprivlačnijih hrvatskih dvoraca, koje je ujedno i značajan hrvatski protokolarni objekt te dvorac u Velikom Taboru. On se ubraja u jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih dvoraca u Hrvatskoj, koji je izgrađen u 15. stoljeću, u vrijeme obrane od turskih napada. 

Bitne osobe ovog kraja

U nešto novijoj povijesti u Hrvatskom zagorju je rođeno odnosno u njemu je živjelo bitnih osoba. U blizini Klanjca, gdje je galerija poznatog kipara Antuna Augustinčića, živio je autor hrvatske himne Antun Mihanović, čest stanovnik obližnjeg  Dvorca Mihanović, koji je po njemu dobio ime. U blizini Kumrovca, u Zelenjaku, 1935. godine je postavljen  spomenik domoljubnoj pjesmi »Lijepa naša«, koju je 1835. godine napisao Mihanović,  a nakon osamostaljenja Hrvatske ona je postala i službena himna. U Kumrovcu, gdje je uređen i muzej na otvorenom, rodila  se još jedna bitna osoba za povijest nekadašnje Jugoslavije -  Josip Broz Tito. Razgledati se može njegova rodna kuća. 

Vjersko i termalno središte

U Hrvatskom zagorju nalazi se i poznato hrvatsko hodočasničko središte - Marija Bistrica. Svetište odnosno Bazilika Majke Božje Bistričke poznata je po jednoj od najznačajnijih relikvija - kipu Majke Božje Bistričke iz 15. stoljeća.

Na ovom su području osim izvora termalne vode Tuheljskih Toplicama još i termalni izvori u Krapinskim Toplicama i Stubičkim Toplicama.  

Kulinarstvo i posebnosti lokalnog obrta

Hrvatsko zagorje poznato je i po izvrsnoj gastronomiji i prepoznatljivim lokalnim posebnostima, kao što su zagorska juha i zagorski štrukli. Područje je poznato i po vrhunskih vinima.

Zagorske drvene igračke, napravljene na tradicionalan način, Lepoglavska čipka i medičarski odnosno licitarski proizvodi, zbog svojih su posebnosti uvršteni na popis UNESCO-a.